Zahvaljujem. Srdačan pozdrav poštovane kolegice i kolege, predsjedateljice, cijenjeni gosti, sve vas srdačno pozdravljam. Pitanje upućujem ministru pravde i pravobraniteljici BiH, dakle, u prethodnom višegodšinjem razdoblju, neovisno o razmjenama vlasti, evidentna je rastuća pojava komercijalnih ili koncesijskih ugovora koji se uoči ili nakon zaključenja proglase tajnima. Radi se o ugovorima čija se realizacija financira javnim sredstvima i sasvim nebitno radi li se o proračunskim, kreditnim ili grant sredstvima čijem zaključenju prethodi javni natječaj odnosno javna nabava roba ili usluga suprotno zakonu o javnim nabavkama. Nisu predmetom ovog pitanja međunarodni ili bilateralni sporazumi o razmjeni i zaštiti tajnih podataka, ugovori u oblasti javne sigurnosti ili bilo koji ugovori vezani za odbranu, obaveštajnu sigurnosnu zajednicu, namjensku industriju ili slične oblasti. Stoga od uvaženog ministra i pravobraniteljice tražim odgovor na sledeća pitanja: 1. Koje je pravno utemeljenje za proglašenje tajnim komercijalnih ili koncesijskih ugovora čija realizacija se financira javnim novcem, a zaključuju se nakon provedenog javnog natječaja sukladno Zakonu o javnim nabavkama? 2. Temeljem kojeg postupka se provodi klasifikacija stupnja tajnosti takvih ugovora, interno, povjerljivo, tajno i tko je donositelj odluka ili rješenja o tajnosti? 3. Koliko je takvih ugovora uopće o kakvim se ugovorima radi i tko su ugovorne strane? Ističem da je nebitno odnose li se predmetni tajni ugovori na nabavku medicinske ili druge opreme, nabavku radova na izgradnji infrastrukturnih ili drugih objekata od posebnog značaja, bitno je da se ugovori financiraju javnim novcem i da nastavak ovakvog trenda podrazumijeva paradoksalnu, neprihvatljivu i neodrživu situaciju u kojoj državna ili bilo koja razina vlasti, ne objašnjavajući razloge, može proglasiti određeni ugovor tajnim neovisno radi li se o nabavi roba, usluga, ili koncesijskom ugovor, detalje kojeg javnost sazna tek u slučaju međunarodne arbitraže ili sudskog procesa. Zahvaljujem.